Mrena (cataracta)
OÄna leća je dio oka koji se nalazi iza Å¡arenice a ispred staklastog tijela, i zauzima veći dio takozvane stražnje sobice. To je tvorba koja se sastoji od pravilno poredanih lećnih niti (fibrila) i u normalnim uvjetima je prozirna. Zamućenje oÄne leće u poÄetku zahvaća samo dio leće, a s vremenom može napredovati i zahvatiti cijelu leću. NajÄešće dolazi u starijoj životnoj dobi, ali i pod utjecajem velikog broja drugih faktora. Proces zamućivanja oÄne leće naziva se mrena ili katarakta.Nastanak i podjela mrena:
- Kongenitalna mrena (lat. Cataracta congenitalis)
- Komplicirana mrena (lat. Cataracta complicata)
Dijabetes
Dijabetes dužeg trajanja (10-20g), a posebice ako su vrijednosti Å¡ećera u krvi visoke može izazvati specifiÄnu vrstu mrene, no to ne znaÄi da je svaka mrena koja se javila kod dijabetiÄara uzrokovana upravo tom bolešću. S obzirom da dijabetes izaziva i druge oÄne poremećaje nije moguće precizno reći da li će i kada nastati zamućenja leće no njen je razvoj obiÄno brži nego kod obiÄne mrene. Mrena se lijeÄi i operira jednako kao i sve druge vrste mrena. Najbolja moguća prevencija je kontrola Å¡ećera i strogo pridržavanje dijabetiÄke terapije.
Dijaliza krvi
Prilikom dijalize krvi ona se mijenja i proÄišćava od tvari koje organizam sam nije u mogućnosti izbaciti van. Te tvari imaju Å¡tetan utjecaj na organizam, a izmeÄ‘u ostaloga mogu poremetiti normalnu prehranu (metabolizam) leće i tako izazvati ili ubrzati njeno zamućenje. Prema tome nije sama dijaliza uzrok mrene već bolest koja je dovela do potrebe za njom. Brzina razvijanja takve mrene može varirati Å¡to najvećim dijelom opet ovisi o stanju osnovne bolesti.
Upale
Upalna stanja koja zahvaćaju i unutarnje dijelove oka dovode do znaÄajnih promjena u graÄ‘i zahvaćenih tkiva koje su ponekad trajnog karaktera. Mrene nastale na taj naÄin se razvijaju vrlo brzo, a tipiÄno je i paralelno postojanje drugih oÄnih komplikacija kao Å¡to je npr. oÄni tlak. Operacija mrene je moguća tek dulje vrijeme nakon potpunog izljeÄenja upale kako se zbog kirurÅ¡kog zahvata upala ne bi ponovno razbuktala. Uspjeh operacije ovisi prvenstveno o posljedicama upale na druge strukture oka.
Trauma oka
Tupa povreda oka iako ne stvara otvorenu ranu oka ipak zbog svojeg pritiska i nagnjeÄenja izaziva efekt djelovanja sile i protusile na oÄne strukture te tako izaziva mrenu. Povreda oÅ¡trim predmetom gdje dolazi do probijanja oka stranim tijelom (komadićem metala, stakla itd.) može direktno oÅ¡tetili leću i izazvati njeno zamućivanje gotovo trenutno ili unutar nekoliko sati. Oba mehanizma povrede oka mogu prouzroÄiti joÅ¡ jednu posljedicu, a to je pomak oÄne leće prema naprijed ili straga (subluksacija ili luksacija, lat. subluxatio sive luxatio). Leća koja nije na svojem normalnom mjestu nema viÅ¡e svoju pravu optiÄku ulogu, zbog pomicanja može oÅ¡tetiti strukture s kojima dolazi u doticaj, a sama se najÄešće brzo zamuti.
Kao podvrstu vrstu traumatske katarakte treba svakako navesti i kataraktu uzrokovanu strujnim udarom ili udarcem groma koji su na svu sreću ipak rijetki.
ZraÄenje
OzraÄivanje oka kratkim valnim dužinama (infracrveno, X zrake) oÅ¡tećuje sve strukture oka, a ponajviÅ¡e leću zbog njene velike osjetljivosti. Katarakta izazvana infracrvenim zraÄenjem bila je Äesta kod puhaÄa stakla koji su bili izloženi visokim temperaturama i zraÄenju. Izgled takve katarakte je tipiÄan, a lijeÄenje kao kod drugih vrsta mrena. OzraÄivanje X zrakama i radioaktivno zraÄenje (rendgenski ureÄ‘aji, ozraÄivanje tumora, atomska bomba) ovisno o koliÄini zraÄenja uzrokuje stvaranje mrene, no treba naglasiti da se kod medicinske primjene navedenih ureÄ‘aja pazi da doza zraÄenja i njeno usmjerenje budu takvi da ne Å¡tete oÄnoj leći, pa je opasnost od mrene u navedenim uvjetima izrazito mala.
Upotreba lijekova
Upotreba odreÄ‘enih lijekova u velikim koliÄinama koje iako nužne za lijeÄenje osnovne bolesti može uzrokovati mrenu. U tu skupinu spadaju prvenstveno kortikosteroidni preparati te znatno rjeÄ‘e neki drugi lijekovi i preparati zlata. Njihova potencijalna toksiÄnost nikako ne znaÄi da navedena lijekove treba izbjegavati, već samo da njihova primjena mora biti strogo prema uputi lijeÄnika i kontrolirana
- Senilna mrena (lat. cataracta senilis)
Simptomi mrene:
Jedini simptom mrene je slabljenje odnosno gubitak vida. Ono je najÄešće postepeno i traje od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Ovisno o uzroku taj period može biti i znatno kraći, na primjer kod povrede oka ukoliko je zahvaćena i oÄna leća mrena može nastati u roku od nekoliko sati. Kako mrena nije uvijek i jedini uzrok slabljenja vida kod sumnje na nju je potrebno uÄiniti pregled okuliste.
Postavljenje dijagnoze:
Dijagnoza mrene se postavlja na osnovi pregleda procjepnom svjetiljkom (biomikroskopski) i odreÄ‘ivanjem vidne oÅ¡trine od strane okuliste. Bitno je procijeniti koliko na smanjivanje vidne oÅ¡trine utjeÄe sama mrena, a koliko eventualne druge bolesti oka. Kod jaÄih mrena gdje zbog njihove gustoće nije moguće vidjeti oÄnu pozadinu (fundus) direktno je neophodno uÄiniti dodatne pretrage kao Å¡to je ultrazvuk. Njime se može dokazati ili iskljuÄiti postojanje drugih bolesti i tako bolje predvidjeti ishod operacije.
LijeÄenje mrene:
LijeÄenje mrene je bez obzira na uzrok teÅ¡ko. Kod poÄetnih mrena gdje su se javila samo manja zamućenja moguće je primijeniti terapiju u obliku kapi. Postoji viÅ¡e proizvoÄ‘aÄa lijekova za lijeÄenje mrene no efikasnost svih tih lijekova je ograniÄena. Njima je moguće usporiti ili Äak zaustaviti dalji razvoj mrene no zamućenja koja su se već javila u leći nije moguće razbistriti. Kao primjer uspjeÅ¡nijih kapi možemo navesti kapi Quinax. Takvim usporavanjem razvitka mrene je kod nekih njenih oblika moguće je na duže vrijeme odgoditi operaciju. Ipak, kod svih jaÄih mrena je operativno lijeÄenje jedino uspjeÅ¡no.
Operativnom lijeÄenju mrene se pristupa u trenutku kada bolesnik zbog oslabljenog vida nije viÅ¡e u mogućnosti obavljati svakodnevne poslove. Nekada su se operacije vrÅ¡ile tek kada je vid jako oslabio, odnosno kada je mrena "sazorila", no danas, razvitkom modernijih tehnika operacija uz upotrebu vrlo sofisticiranih ureÄ‘aja je operacije moguće vrÅ¡iti u ranijim stadijima bolesti. Na taj se naÄin postiže da se bolesniku omogući dobar vid ranije Å¡to je posebno važno kod ljudi na radnim mjestima gdje je potreban vrlo precizan vid.
Razlikujemo dvije osnovne vrste operativnih tehnika:
- klasiÄna ekstrakapsularna
- ultrazvuÄna ili fakoemulzifikacija
Ovo je naÄin operiranja koji se donedavno upotrebljavao gotovo u svim sluÄajevima.
Nakon obavljenog pregleda na kojem se utvrdi potreba za operacijom se bolesnika upućuje da uÄini potrebne pretrage. One se sastoje od nalaza krvi i urina, kontrole Å¡ećera, slike pluća i srca i elektrokardiografskog nalaza (EKG), a prema potrebi uÄine se i dodatne pretrage. Na osnovu tih nalaza lijeÄnik internista ili anesteziolog donesu odluku o bolesnikovom stanju te da li se može pristupiti operaciji. Osim navedenoga bolesnik treba uÄiniti i ultrazvuÄni pregled oka kako bi se utvrdilo postojanje nekih promjena u staklovini ili na oÄnoj pozadini koji zbog gustoće mrene nisu vidljivi drugim metodama. U sklopu toga pregleda se izraÄuna i dioptrijska jaÄine umjetne leće koja će se na operaciji ugraditi u oko.
Operacija mrene se vrÅ¡i u lokalnoj anesteziji (kapima i injekcijom), a samo u izvanrednim sluÄajevima u općoj anesteziji. Sama operacija je potpuno bezbolna, ali bolesnik osjeća da se neÅ¡to radi. Operativni zahvat traje 10-20 minuta, a ukljuÄujući pripreme (pranje operativnog polja, anestezija) neÅ¡to duže. Po zavrÅ¡etku operacije bolesnik ostaje u bolnici kroz 2-3 dana, nakon Äega lijeÄenje nastavlja kod kuće. Ukoliko nema komplikacija, tj. ako sve prolazi u redu prva kontrola se obavlja 7 dana po izlasku iz bolnice, a druga kontrola dva mjeseca iza operacije. Na drugoj kontroli se vade konci (Å¡avovi) iz oka. Za vrijeme lijeÄenja vid se postupno poboljÅ¡ava, a najveća i definitivna oÅ¡trina vida se postiže jedan mjesec iza vaÄ‘enja konaca kada se prepisuju naoÄale i kada se u normalnim okolnostima lijeÄenje smatra zavrÅ¡enim.
Za vrijeme operacije i cijelo vrijeme poslije nje su moguće i odreÄ‘ene komplikacije. To su krvarenja u oku, oÄni tlak i upale koji ovisno o intenzitetu mogu viÅ¡e ili manje umanjiti vidnu oÅ¡trinu. Krvarenja se obiÄno brzo povuku i ne ostavljaju nikakve posljedice, a njima su skloniji bolesnici koji imaju odreÄ‘ene krvne poremećaje zgruÅ¡avanja i dijabetiÄari. PoviÅ¡eni oÄni tlak iza operacije se kroz jedan do dva dana uz terapiju vrati u granice normale te ne izaziva nikakve dugotrajne posljedice. Ukoliko tlak traje duže vrijeme potrebna je i odgovarajuća trajna terapija, a to je najÄešće sluÄaj god bolesnika koji su i ranije imali glaukom. Upale oka mogu biti izazvane velikom brojem faktora pa je Äesto teÅ¡ko naći njihov pravi uzrok. NajÄešće su to bakterije, gljivice ili virusi koji u oko uÄ‘u za vrijeme operacije ili nakon nje putem zraka ili instrumenata, a osobito u sluÄaju dodirivanja ili grebanja oka neÄistim rukama. OdreÄ‘ene vrste upala su izazvane odgovorom organizma na ugraÄ‘enu oÄnu (intraokularnu) leću no rijetko se javi potreba za vaÄ‘enjem leće. Teži fiziÄki napori ili udarci u oko mogu izazvati pucanje Å¡avova Å¡to jako komplicira dalje lijeÄenje i njegov ishod. Svrbež oka iza operacije je izazvan koncima i rezultat je normalnog procesa zaraÅ¡tavanja rane.
Zamućena oÄna leća (mrena) koja se izvadi iz oka prilikom ekstrakapsularne operacije. Na slici je radi usporedbe veliÄine prikazan i vrh kemijske olovke.
Umjetna leća koja se u tijeku operacije ugraÄ‘uje u oko sa ciljem da se nadomjesti gubitak lomne jakosti oka zbog nedostatka prirodne oÄne leće. Uz leću je prikazana iglica sa koncem kojim se Å¡iva operativni otvor na oku. U gornjem dijelu je prikazano centimetarsko mjerilo.
Fakoemulzifikacija:
Kod fakoemulzifikacije se ustvari radi o ultrazvuÄnom razbijanju mrene iako ljudi ovu operaciju rado nazivaju laserskom. Tu greÅ¡ku je bitno ispraviti jer se laser u ovom sluÄaju ne upotrebljava niti trenutno postoji druga vrsta operacije mrene koja bi se mogla nazvati laserskom. Ovaj tip operacije je novijeg datuma te pruža odreÄ‘ene prednosti u odnosu na klasiÄnu operaciju zbog Äega se danas sve viÅ¡e operira upravo ovom tehnikom. Operacija se radi u lokalnoj ili općoj anesteziji. Operativni rez je manji, a postoperativni oporavak brži Å¡to je bitno za ljude koji Äim prije moraju biti spremni za posao. Komplikacije koje se mogu javiti su iste kao i kod klasiÄne operacije no javljaju se neÅ¡to rjeÄ‘e. Vidna oÅ¡trina se nekoliko mjeseci iza operacije ne razlikuje od one postignute ekstrakapsularnom operacijom. Postoji velik broj varijanti ove operacije pa je ovdje neću detaljnije opisivati.
Bitno je naglasiti da je poslije operacije mrene potrebno nositi naoÄale. Nekada su one potrebne za daljinu i blizinu, a ponekad za daljinu nisu potrebne. To ovisi o dioptrijskoj snazi ugraÄ‘ene leće i o nekim drugim njenim karakteristikama.
Cilj obje operacije je izvaditi zamućenu oÄnu leću koju je zahvatila mrena i na njeno mjesto ugraditi umjetnu. U izvanrednim okolnostima je leću moguće ugraditi u prednju oÄnu sobicu. Leće se izraÄ‘uju od umjetnih materijala koji su vrlo stabilni i ne izazivaju nikakve smetnje u oku. Leću se ne osjeti niti je bolesnik treba niti može vaditi iz oka. Dobro ugraÄ‘ena leća zauvijek ostaje u oku, a njen položaj može promijeniti samo trauma oka.
Literatura:
mr. sc. Pavan dr. Joško, "Bolesti oka", Zagreb 2003.
01.08.2011. 19:55
Komentari
TCssy8 kmrqciaocfau, [url=http://lpaihimyewnu.com/]lpaihimyewnu[/url], [link=http://vuimycjjcptc.com/]vuimycjjcptc[/link], http://kgrcwlqubdmo.com/
Komentiranje nije dozvoljeno.