Mrena (cataracta)

potpuni vodič za kontaktne leće i njegu oka

Mrena (cataracta)

OÄna leÄ‡a je dio oka koji se nalazi iza Å¡arenice a ispred staklastog tijela, i zauzima veÄ‡i dio takozvane straÅ¾nje sobice. To je tvorba koja se sastoji od pravilno poredanih leÄ‡nih niti (fibrila) i u normalnim uvjetima je prozirna. ZamuÄ‡enje oÄne leÄ‡e u poÄetku zahvaÄ‡a samo dio leÄ‡e, a s vremenom moÅ¾e napredovati i zahvatiti cijelu leÄ‡u. NajÄeÅ¡Ä‡e dolazi u starijoj Å¾ivotnoj dobi, ali i pod utjecajem velikog broja drugih faktora. Proces zamuÄ‡ivanja oÄne leÄ‡e naziva se mrena ili katarakta.

Nastanak i podjela mrena:

Kongenitalna mrena (lat. Cataracta congenitalis)

Ovaj tip mrene je vidljiv veÄ‡ kod poroda djeteta ili se javlja neposredno nakon poroda. MoÅ¾e biti naslijeÄ‘ena ili uzrokovana drugim Äimbenicima za vrijeme trudnoÄ‡e. NaslijeÄ‘ene mrene mogu nastati samostalno ili udruÅ¾ene s nekom drugim promjenama oka ili drugih organa, a uzrok im leÅ¾i u genetskoj strukturi. Od brojnih faktora koji mogu utjecati na nastanak mrene za vrijeme trudnoÄ‡e moÅ¾emo nabrojati samo nekoliko kao primjer zloupotreba droga ili lijekova za vrijeme trudnoÄ‡e, zraÄenje, bolesti majke u prvom tromjeseÄju trudnoÄ‡e (roeteln, mums, hepatitis) itd. Posljedice koje mrena ostavlja na vid novoroÄ‘enÄeta su vrlo teÅ¡ke no na sreÄ‡u je broj takve djece mali.

Komplicirana mrena (lat. Cataracta complicata)

Komplicirana mrena se moÅ¾e javiti u svakoj Å¾ivotnoj dobi. Bolest nastaje kao rezultat brojnih faktora koji usporavaju i mijenjaju normalan razvoj i prehranu leÄ‡e (metabolizam leÄ‡e). Ovisno o faktoru koji je takvu promjenu izazvao dijelimo komplicirane mrene na nekoliko skupina. Radi jednostavnosti Ä‡emo ovdje ukljuÄiti i one mrene koje se strogo medicinski drugaÄije definiraju.

Dijabetes
Dijabetes duÅ¾eg trajanja (10-20g), a posebice ako su vrijednosti Å¡eÄ‡era u krvi visoke moÅ¾e izazvati specifiÄnu vrstu mrene, no to ne znaÄi da je svaka mrena koja se javila kod dijabetiÄara uzrokovana upravo tom boleÅ¡Ä‡u. S obzirom da dijabetes izaziva i druge oÄne poremeÄ‡aje nije moguÄ‡e precizno reÄ‡i da li Ä‡e i kada nastati zamuÄ‡enja leÄ‡e no njen je razvoj obiÄno brÅ¾i nego kod obiÄne mrene. Mrena se lijeÄi i operira jednako kao i sve druge vrste mrena. Najbolja moguÄ‡a prevencija je kontrola Å¡eÄ‡era i strogo pridrÅ¾avanje dijabetiÄke terapije.

Dijaliza krvi
Prilikom dijalize krvi ona se mijenja i proÄiÅ¡Ä‡ava od tvari koje organizam sam nije u moguÄ‡nosti izbaciti van. Te tvari imaju Å¡tetan utjecaj na organizam, a izmeÄ‘u ostaloga mogu poremetiti normalnu prehranu (metabolizam) leÄ‡e i tako izazvati ili ubrzati njeno zamuÄ‡enje. Prema tome nije sama dijaliza uzrok mrene veÄ‡ bolest koja je dovela do potrebe za njom. Brzina razvijanja takve mrene moÅ¾e varirati Å¡to najveÄ‡im dijelom opet ovisi o stanju osnovne bolesti.

Upale
Upalna stanja koja zahvaÄ‡aju i unutarnje dijelove oka dovode do znaÄajnih promjena u graÄ‘i zahvaÄ‡enih tkiva koje su ponekad trajnog karaktera. Mrene nastale na taj naÄin se razvijaju vrlo brzo, a tipiÄno je i paralelno postojanje drugih oÄnih komplikacija kao Å¡to je npr. oÄni tlak. Operacija mrene je moguÄ‡a tek dulje vrijeme nakon potpunog izljeÄenja upale kako se zbog kirurÅ¡kog zahvata upala ne bi ponovno razbuktala. Uspjeh operacije ovisi prvenstveno o posljedicama upale na druge strukture oka.

Trauma oka
Tupa povreda oka iako ne stvara otvorenu ranu oka ipak zbog svojeg pritiska i nagnjeÄenja izaziva efekt djelovanja sile i protusile na oÄne strukture te tako izaziva mrenu. Povreda oÅ¡trim predmetom gdje dolazi do probijanja oka stranim tijelom (komadiÄ‡em metala, stakla itd.) moÅ¾e direktno oÅ¡tetili leÄ‡u i izazvati njeno zamuÄ‡ivanje gotovo trenutno ili unutar nekoliko sati. Oba mehanizma povrede oka mogu prouzroÄiti joÅ¡ jednu posljedicu, a to je pomak oÄne leÄ‡e prema naprijed ili straga (subluksacija ili luksacija, lat. subluxatio sive luxatio). LeÄ‡a koja nije na svojem normalnom mjestu nema viÅ¡e svoju pravu optiÄku ulogu, zbog pomicanja moÅ¾e oÅ¡tetiti strukture s kojima dolazi u doticaj, a sama se najÄeÅ¡Ä‡e brzo zamuti.
Kao podvrstu vrstu traumatske katarakte treba svakako navesti i kataraktu uzrokovanu strujnim udarom ili udarcem groma koji su na svu sreÄ‡u ipak rijetki.

ZraÄenje
OzraÄivanje oka kratkim valnim duÅ¾inama (infracrveno, X zrake) oÅ¡teÄ‡uje sve strukture oka, a ponajviÅ¡e leÄ‡u zbog njene velike osjetljivosti. Katarakta izazvana infracrvenim zraÄenjem bila je Äesta kod puhaÄa stakla koji su bili izloÅ¾eni visokim temperaturama i zraÄenju. Izgled takve katarakte je tipiÄan, a lijeÄenje kao kod drugih vrsta mrena. OzraÄivanje X zrakama i radioaktivno zraÄenje (rendgenski ureÄ‘aji, ozraÄivanje tumora, atomska bomba) ovisno o koliÄini zraÄenja uzrokuje stvaranje mrene, no treba naglasiti da se kod medicinske primjene navedenih ureÄ‘aja pazi da doza zraÄenja i njeno usmjerenje budu takvi da ne Å¡tete oÄnoj leÄ‡i, pa je opasnost od mrene u navedenim uvjetima izrazito mala.

Upotreba lijekova
Upotreba odreÄ‘enih lijekova u velikim koliÄinama koje iako nuÅ¾ne za lijeÄenje osnovne bolesti moÅ¾e uzrokovati mrenu. U tu skupinu spadaju prvenstveno kortikosteroidni preparati te znatno rjeÄ‘e neki drugi lijekovi i preparati zlata. Njihova potencijalna toksiÄnost nikako ne znaÄi da navedena lijekove treba izbjegavati, veÄ‡ samo da njihova primjena mora biti strogo prema uputi lijeÄnika i kontrolirana

Senilna mrena (lat. cataracta senilis)

Senilna mrena je naziv za onu vrstu mrene koja se javlja u viÅ¡oj Å¾ivotnoj dobi bez utjecaja gore navedenih faktora. Ona je rezultat oslabljene i poremeÄ‡ene ishrane leÄ‡e pri Äemu dolazi do promjena u strukturi njenih niti. Pojavu ove vrste mrene nije moguÄ‡e niÄim predvidjeti, a nema niti dokaza da Ä‡e se ona javiti kod ljudi Äiji su je roditelji imali. Razvija se postupno, najÄeÅ¡Ä‡e poslije 60-te godine Å¾ivota. Kako mrena postaje guÅ¡Ä‡a tako polako dovodi do slabljenja vida.

Simptomi mrene:

Jedini simptom mrene je slabljenje odnosno gubitak vida. Ono je najÄeÅ¡Ä‡e postepeno i traje od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Ovisno o uzroku taj period moÅ¾e biti i znatno kraÄ‡i, na primjer kod povrede oka ukoliko je zahvaÄ‡ena i oÄna leÄ‡a mrena moÅ¾e nastati u roku od nekoliko sati. Kako mrena nije uvijek i jedini uzrok slabljenja vida kod sumnje na nju je potrebno uÄiniti pregled okuliste.

Postavljenje dijagnoze:

Dijagnoza mrene se postavlja na osnovi pregleda procjepnom svjetiljkom (biomikroskopski) i odreÄ‘ivanjem vidne oÅ¡trine od strane okuliste. Bitno je procijeniti koliko na smanjivanje vidne oÅ¡trine utjeÄe sama mrena, a koliko eventualne druge bolesti oka. Kod jaÄih mrena gdje zbog njihove gustoÄ‡e nije moguÄ‡e vidjeti oÄnu pozadinu (fundus) direktno je neophodno uÄiniti dodatne pretrage kao Å¡to je ultrazvuk. Njime se moÅ¾e dokazati ili iskljuÄiti postojanje drugih bolesti i tako bolje predvidjeti ishod operacije.

LijeÄenje mrene:

LijeÄenje mrene je bez obzira na uzrok teÅ¡ko. Kod poÄetnih mrena gdje su se javila samo manja zamuÄ‡enja moguÄ‡e je primijeniti terapiju u obliku kapi. Postoji viÅ¡e proizvoÄ‘aÄa lijekova za lijeÄenje mrene no efikasnost svih tih lijekova je ograniÄena. Njima je moguÄ‡e usporiti ili Äak zaustaviti dalji razvoj mrene no zamuÄ‡enja koja su se veÄ‡ javila u leÄ‡i nije moguÄ‡e razbistriti. Kao primjer uspjeÅ¡nijih kapi moÅ¾emo navesti kapi Quinax. Takvim usporavanjem razvitka mrene je kod nekih njenih oblika moguÄ‡e je na duÅ¾e vrijeme odgoditi operaciju. Ipak, kod svih jaÄih mrena je operativno lijeÄenje jedino uspjeÅ¡no.
Operativnom lijeÄenju mrene se pristupa u trenutku kada bolesnik zbog oslabljenog vida nije viÅ¡e u moguÄ‡nosti obavljati svakodnevne poslove. Nekada su se operacije vrÅ¡ile tek kada je vid jako oslabio, odnosno kada je mrena "sazorila", no danas, razvitkom modernijih tehnika operacija uz upotrebu vrlo sofisticiranih ureÄ‘aja je operacije moguÄ‡e vrÅ¡iti u ranijim stadijima bolesti. Na taj se naÄin postiÅ¾e da se bolesniku omoguÄ‡i dobar vid ranije Å¡to je posebno vaÅ¾no kod ljudi na radnim mjestima gdje je potreban vrlo precizan vid.

Razlikujemo dvije osnovne vrste operativnih tehnika:

klasiÄna ekstrakapsularna
ultrazvuÄna ili fakoemulzifikacija

Ekstrakapsularna operacija katarakte:
Ovo je naÄin operiranja koji se donedavno upotrebljavao gotovo u svim sluÄajevima.
Nakon obavljenog pregleda na kojem se utvrdi potreba za operacijom se bolesnika upuÄ‡uje da uÄini potrebne pretrage. One se sastoje od nalaza krvi i urina, kontrole Å¡eÄ‡era, slike pluÄ‡a i srca i elektrokardiografskog nalaza (EKG), a prema potrebi uÄine se i dodatne pretrage. Na osnovu tih nalaza lijeÄnik internista ili anesteziolog donesu odluku o bolesnikovom stanju te da li se moÅ¾e pristupiti operaciji. Osim navedenoga bolesnik treba uÄiniti i ultrazvuÄni pregled oka kako bi se utvrdilo postojanje nekih promjena u staklovini ili na oÄnoj pozadini koji zbog gustoÄ‡e mrene nisu vidljivi drugim metodama. U sklopu toga pregleda se izraÄuna i dioptrijska jaÄine umjetne leÄ‡e koja Ä‡e se na operaciji ugraditi u oko.
Operacija mrene se vrÅ¡i u lokalnoj anesteziji (kapima i injekcijom), a samo u izvanrednim sluÄajevima u opÄ‡oj anesteziji. Sama operacija je potpuno bezbolna, ali bolesnik osjeÄ‡a da se neÅ¡to radi. Operativni zahvat traje 10-20 minuta, a ukljuÄujuÄ‡i pripreme (pranje operativnog polja, anestezija) neÅ¡to duÅ¾e. Po zavrÅ¡etku operacije bolesnik ostaje u bolnici kroz 2-3 dana, nakon Äega lijeÄenje nastavlja kod kuÄ‡e. Ukoliko nema komplikacija, tj. ako sve prolazi u redu prva kontrola se obavlja 7 dana po izlasku iz bolnice, a druga kontrola dva mjeseca iza operacije. Na drugoj kontroli se vade konci (Å¡avovi) iz oka. Za vrijeme lijeÄenja vid se postupno poboljÅ¡ava, a najveÄ‡a i definitivna oÅ¡trina vida se postiÅ¾e jedan mjesec iza vaÄ‘enja konaca kada se prepisuju naoÄale i kada se u normalnim okolnostima lijeÄenje smatra zavrÅ¡enim.
Za vrijeme operacije i cijelo vrijeme poslije nje su moguÄ‡e i odreÄ‘ene komplikacije. To su krvarenja u oku, oÄni tlak i upale koji ovisno o intenzitetu mogu viÅ¡e ili manje umanjiti vidnu oÅ¡trinu. Krvarenja se obiÄno brzo povuku i ne ostavljaju nikakve posljedice, a njima su skloniji bolesnici koji imaju odreÄ‘ene krvne poremeÄ‡aje zgruÅ¡avanja i dijabetiÄari. PoviÅ¡eni oÄni tlak iza operacije se kroz jedan do dva dana uz terapiju vrati u granice normale te ne izaziva nikakve dugotrajne posljedice. Ukoliko tlak traje duÅ¾e vrijeme potrebna je i odgovarajuÄ‡a trajna terapija, a to je najÄeÅ¡Ä‡e sluÄaj god bolesnika koji su i ranije imali glaukom. Upale oka mogu biti izazvane velikom brojem faktora pa je Äesto teÅ¡ko naÄ‡i njihov pravi uzrok. NajÄeÅ¡Ä‡e su to bakterije, gljivice ili virusi koji u oko uÄ‘u za vrijeme operacije ili nakon nje putem zraka ili instrumenata, a osobito u sluÄaju dodirivanja ili grebanja oka neÄistim rukama. OdreÄ‘ene vrste upala su izazvane odgovorom organizma na ugraÄ‘enu oÄnu (intraokularnu) leÄ‡u no rijetko se javi potreba za vaÄ‘enjem leÄ‡e. TeÅ¾i fiziÄki napori ili udarci u oko mogu izazvati pucanje Å¡avova Å¡to jako komplicira dalje lijeÄenje i njegov ishod. SvrbeÅ¾ oka iza operacije je izazvan koncima i rezultat je normalnog procesa zaraÅ¡tavanja rane.

ZamuÄ‡ena oÄna leÄ‡a (mrena) koja se izvadi iz oka prilikom ekstrakapsularne operacije. Na slici je radi usporedbe veliÄine prikazan i vrh kemijske olovke.

Umjetna leÄ‡a koja se u tijeku operacije ugraÄ‘uje u oko sa ciljem da se nadomjesti gubitak lomne jakosti oka zbog nedostatka prirodne oÄne leÄ‡e. Uz leÄ‡u je prikazana iglica sa koncem kojim se Å¡iva operativni otvor na oku. U gornjem dijelu je prikazano centimetarsko mjerilo.

Fakoemulzifikacija:
Kod fakoemulzifikacije se ustvari radi o ultrazvuÄnom razbijanju mrene iako ljudi ovu operaciju rado nazivaju laserskom. Tu greÅ¡ku je bitno ispraviti jer se laser u ovom sluÄaju ne upotrebljava niti trenutno postoji druga vrsta operacije mrene koja bi se mogla nazvati laserskom. Ovaj tip operacije je novijeg datuma te pruÅ¾a odreÄ‘ene prednosti u odnosu na klasiÄnu operaciju zbog Äega se danas sve viÅ¡e operira upravo ovom tehnikom. Operacija se radi u lokalnoj ili opÄ‡oj anesteziji. Operativni rez je manji, a postoperativni oporavak brÅ¾i Å¡to je bitno za ljude koji Äim prije moraju biti spremni za posao. Komplikacije koje se mogu javiti su iste kao i kod klasiÄne operacije no javljaju se neÅ¡to rjeÄ‘e. Vidna oÅ¡trina se nekoliko mjeseci iza operacije ne razlikuje od one postignute ekstrakapsularnom operacijom. Postoji velik broj varijanti ove operacije pa je ovdje neÄ‡u detaljnije opisivati.

Bitno je naglasiti da je poslije operacije mrene potrebno nositi naoÄale. Nekada su one potrebne za daljinu i blizinu, a ponekad za daljinu nisu potrebne. To ovisi o dioptrijskoj snazi ugraÄ‘ene leÄ‡e i o nekim drugim njenim karakteristikama.

Cilj obje operacije je izvaditi zamuÄ‡enu oÄnu leÄ‡u koju je zahvatila mrena i na njeno mjesto ugraditi umjetnu. U izvanrednim okolnostima je leÄ‡u moguÄ‡e ugraditi u prednju oÄnu sobicu. LeÄ‡e se izraÄ‘uju od umjetnih materijala koji su vrlo stabilni i ne izazivaju nikakve smetnje u oku. LeÄ‡u se ne osjeti niti je bolesnik treba niti moÅ¾e vaditi iz oka. Dobro ugraÄ‘ena leÄ‡a zauvijek ostaje u oku, a njen poloÅ¾aj moÅ¾e promijeniti samo trauma oka.

Literatura:
mr. sc. Pavan dr. JoÅ¡ko, "Bolesti oka", Zagreb 2003.

01.08.2011. 19:55

Komentari

fwtsscd 13.01.2012. 08:11

TCssy8 kmrqciaocfau, [url=http://lpaihimyewnu.com/]lpaihimyewnu[/url], [link=http://vuimycjjcptc.com/]vuimycjjcptc[/link], http://kgrcwlqubdmo.com/

Komentiranje nije dozvoljeno.

Mrena (cataracta)

Komentari

Video edukacija

Kako pravilno koristiti meke kontaktne leće?

Pitaj optometrista!