Facebook Twitter Google+

Očna leća (lens)

Očna leća (lat. lens) prozirno je tijelo koje se u oku nalazi neposredno iza šarenice, ispred staklastog tijela, i zauzima veći dio stražnje sobice.

Gledano sprijeda ona je okrugla, a gledano u presjeku ovalna (bikonveksna). Građena je, gledajući izvana prema unutra, od kapsule, epitelnih stanica i lećnih stanica (fibrila) koje u anatomskom smislu čine jezgru (nukleus) i koru (korteks) leće, a ukupno se sastoji od 65% vode i 35% bjelančevina te vrlo malo drugih tvari.

Leća predstavlja glavni optički "uređaj" našeg oka zbog dviju svojih osobina.
Prvo, potpuno je prozirna pa lako propušta svjetlost prema mrežnici.
Drugo, kako je leća elastična, potezanjem zonula koje se hvataju na njen ekvator leća mijenja svoj oblik i time dioptrijsku snagu te zrake svijetlosti fokusira na mrežnicu.

Kod gledanja na blizinu, koristi se akomodacija. Dolazi do opuštanja cilijarnog mišića i zonularnih vlakana. Kapsula, radi elastičnosti leće mijenja oblik i povećava njenu lomnu snagu ovisno o starosti.
Tijekom života, moć akomodacije leće slabi, leća gubi svoju elastičnost te dolazi do poteškoća pri gledanju na blizinu (Presbyiopia).

Fizikalne svojstva očne leće:

Lomna jakost (dioptrijska jakost) u stanju mirovanja leće je +19 D.
Kod akomodacije se mijenja dioptrija leće do max +33 D.

Ostali parametri leće:

  • promjer – 10 mm
  • debljina – 4 mm
  • polumjer zakrivljenosti prednje plohe u mirovanju – 10 mm
  • polumjer zakrivljenosti prednje plohe u akomodaciji – 6 mm
  • polumjer zakrivljenosti stražnje plohe u mirovanju – 6 mm
  • polumjer zakrivljenosti stražnje plohe u akomodaciji – 5.5 mm
  • index loma – 1,42
Sama leća ne sadrži krvne žile niti živce, a prehranjuje se preko očne vodice.
Starenjem, leća gubi vodu, zadebljava se, povećava specifičnu težinu, postaje čvršća, nukleus leće se povećava, a korteks smanjuje što izaziva miopizaciju.

Oko s lećom nazivamo fakično, bez leće afakično, a s umjetnom lećom pseudofakično oko.

Pretraga očne leće

Patološke promjene očne leće javljaju se u obliku zamućenja (siva mrena – katarakta), poremećenog položaja (subluksacija i luksacija) te poremećaja akomodacije.

Kada leća izgubi potporu koju joj inače daju zonularna vlakna, pomakne se prema naprijed ili prema otraga. Takva stanja zovu se subluksacija.
Kada se leća potpuno premjesti naprijed u prednju očnu sobicu ili otraga u staklovinu to je luksacija.

Leća se može pregledati:

  • Pomoću povećala
  • Pomoću biomikroskopa
  • Prosvjetljavanjem zjenice oftalmoskopom
  • Ultrazvučnim aparatom
Svako zamućenje očne leće možemo podijeliti prema vremenu i uzroku nastanka.

Prema vremenu nastanka:

  • Prirođena
  • Mladenačka
  • Staračka
Prema uzroku nastanka:

  • Traumatska
  • Električna
  • Toplinska
  • Radijacijska
  • Dijabetička
  • Kortinzonska
  • Katarakta kod Downovog sindroma
Liječenje katarakte:

Operacija je jedini i potpuno uspješni način liječenja. Izvodi se većinom u lokalnoj, a rijetko u općoj anesteziji.

Autor:
bc. Livio Svržnjak, optometrist


30.06.2011. 09:56

Komentari

Komentiranje nije dozvoljeno.